Kraljica se pita

Preciznog podatka o nastanku golfa nema, ali su igre sa loptom i štapovima prisutne još od srednjeg vijeka. Holanđani su igrali kolf koji je nastao u 14. vijeku i podrazumijeva udaranje lopte posebnim štapom uz cilj da se pogodi označeno mjesto na suprotnom kraju terena. U francuskoj verziji, jeu de mail, lopta je udarana čekicem i slana kroz obruče. U Engleskoj se to zvalo palle maille, (po cemu je londonska ulica Pall Mall dobila ime) i na kraju je evoluiralo u kriket.

Najveća zasluga ipak pripada Škotima. U 15. vijeku, škotski trgovci su doneli holandsko ludilo za kolfom u svoj dom, u St Andrews, i prisvojili su kolf kao sopstvenu igru, pretvorivši metu u rupu u zemlji.

Naziv “golf” je prvi put pomenut u pravnom aktu iz 1457. godine, kojim ga je kralj zabranio. Džejms II od Škotske je umjesto toga i preteče fudbala predložio narodu da se bavi streljaštvom, zbog odbrane zemlje. I kraljevi naslednici Džejms III i Džejms IV svojim aktima su 1471. I 1491. godine su nastavili sa zabranom golfa. Sve tako do škotske kraljice Meri, koja je označena kao prva igračica golfa u istoriji.

Jedan kondor među ptičicama

Birdie (ptičica) je rezultat od jedan ispod para – a što je rezultat bolji, ptica je redja: eagle (orao) je dva ispod para, albatross je tri ispod, dok se četiri ispod para nezvanicno naziva condor. Dobiti condor – ili hole-in-one na rupi sa parom 5 gotovo je – nemoguće. Postoji samo četiri prijavljena slučaja, od kojih je najskoriji tada šesnaestogodisnjeg Džeka Bartleta (Jack Bartlett), na terenu Royal Wentworth Falls Country Club u Novom Južnom Velsu u Austaliji, 2007. godine.

Pravila u miru i ratu

Najstarija poznata pravila golfa napisana su 1744. u jednom golf klubu u Edinburgu. Jednom u nekoliko godina pravila se dopunjuju ili mijenjaju ali osnov igre se ne dira. Izuzetak je bio za vrijeme drugog svetskog rata kada je Richmond Golf Club uradio nacrt dodatnih pravila, da bi igrači znali šta da rade ukoliko su bačene bombe usred igre. Ove dužnosti igrača su podrazumijevale prikupljanje gelera (koji bi mogli da oštete kosilice), kao i dozvolu da u toku pucnjave ili bombardovanja odu u sklonište i bez kazne zamjene lopticu izmještenu neprijateljskom akcijom.

Crno na bijelo

Rane loptice za golf bile su punjene perjem. Perje bi bilo punjeno u kožne omote gvozdenom šipkom, a proizvođaci loptica su mogli da proizvedu 50 do 60 loptica nedeljno. Četrdesetih godina 19. vijeka, loptice za golf su pravljene od materijala zvanog gutta percha (vrsta prirodne gume). Ove loptice su bile jeftinije i tvrđe od perjane verzije, ali su i zahtjevale da štapovi za golf postanu teži i opasniji po tlo. Ostalo je zabelezeno da je američki predsednik Vudro Vilson (Woodrow Wilson) koristio loptice obojene u crno da bi mogao da igra čak i dok pada snijeg.

Svuda iste rupe

Golf rupice su široke 41/4 inča, i takve su od 1891. godine. Tada je najpoznatiji golf klub na svijetu, The Royal and Ancient Golf Club of St Andrews (R & A) pisao knjigu pravila, a njihova sprava za pravljenje rupa (holecutter) je imala te mjere. Pre izuma holkatera, golf rupe su kopane mistrijom.

Govor odjeće

Premda je golf u pocetku bio rezervisan za bogate i teške protestante, danas je otvoren za svakog ko posjeduje odvratnu odeću – rekao je jednom prilikom Dejv Beri (Dave Barry). Česta drečavost odjeće za golf potiče jos iz 18. vijeka kada su igrači nosili crvene jakne za igru. Klubovi su odjeću shvatali veoma ozbiljno i neprikladan “outfit” je mogao da dovede do kazne. Iako rijetko, golf odjeća je imala i drugi jezik simbola. Juznoafrički golfer Gary Player je 1960. godine na Open Championship turniru u St. Andrews-u nosio pantalone sa jednom bijelom i jednom crnom nogavicom u znak protesta protiv aparthejda.

Udarac za million dolara

Među neobičnim golf terenima izdvaja se Green Zone Golf Club na granici Finske i Švedske: pola rupa je u jednoj zemlji, a pola u drugoj. Juznoafricki Legend Golf and Safari Resort ima tee koji je na planini više od 400 metara iznad grina. Hole-in-one, na ovoj rupi vrijedi million dolara.

Napisao i pripremio : Slavoljub Scekic

POSTANI NAŠ ČLAN/ICA